NP SKADARSKO JEZERO

Nacionalni park Skadarsko jezero se nalazi na granici između Crne Gore i Albanije. Crnoj Gori pripadaju dve trećine jezera dok je jedna trećina na teritoriji Republike Albanije. Crnogorski dio jezera sa priobaljem, površine 40.000 ha, proglašen je nacionalnim parkom 1983. godine.
Živopisno i po mnogo čemu jedinstveno Skadarsko jezero smjestilo se u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući rijekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem, od kojeg ga je u dalekoj prošlosti odvojio lanac visokih planina.
Sa površinom od 370 do 530 km², zavisno od vodostaja, predstavlja najveće jezero na Balkanu. Odvaja se od ostalih nacionalnih parkova kao područje sa izrazitim limnološkim karakteristikama, izuzetnim bogastvom ornitofaune i ihtiofaune i bujnom vegetacijom močvarnog tipa. Predstavlja jedan od najinteresantnijih biotopa ovog područja.
Samo jezero je kriptodepresija, što znači da se neki djelovi njegovog dna nalaze ispod nivoa mora. Takva mjesta nazvana su sublakustrični izvori ili oka. Ima ih oko 30. Najdublje oko je Radus, dubine 60 m, a po nekim podacima i dublje, dok je prosječna dubina Jezera oko 6 m.
Njegove obale su razuđene i bogate brojnim zalivima, poluostrvima i rtovima, većinom močvarne, obrasle širokim pojasom trske. Biljni svet je bogat i raznovrstan.
Kao značajno stanište vodenih ptica Skadarsko jezero je Ramsar konvencijom 1996. godine upisano u Svetsku listu močvara od međunarodnog značaja.
Zahvaljujući prvenstveno očuvanju ekosistema i usled nepristupačnosti nekih djelova jezera, naročito uz njegovu sjevernu močvarnu obalu, Skadarsko jezero je ptičji raj čak za 264 vrste ptica, od kojih su mnoge u najvećem dijelu svojeg areala, proređene i ugrožene. U Evropi rijedak kudravi pelikan (Pelicanus crispus) postao je zaštitni znak jezera i nacionalnog parka.
Mnogobrojni kulturno-istorijski spomenici: arheološka nalazišta, manastirski kompleksi i utvrđenja, razbacani u širokoj lepezi u basenu Skadarskog jezera, govore da je još u XIV i XV vijeku ovo područje bilo značajno kulturno središte.
Izuzetnu grupu kulturnog nasleđa čini tradicionalno narodno graditeljstvo, stara nenaseljena i zapuštena ribarska naselja, smještena na samoj obali Jezera, Radus, Krnjice, Poseljani, Karuc, u kojima se nekada stanovalo, živjelo od ribarenja i raspletale ribarske mreže.

SVETI STEFAN
Sveti Stefan, nekada ribarsko selo, danas je svetski poznat grad-hotel smesten na najlepsem delu Crnogorske obale.
Ovo mesto poznato je u svetu po lepoti, arhitekturi, komforu i plazama. Njegove gusto zbijene, kockaste kuce, odslikavaju arhaican ambijent, budeci neku davnu romantiku zivljenja i, istovremeno, u sjaju i luksuzu enterijera tih istih malih usnulih kuca, nudi raskosne mogucnosti, zadovoljavajuci kriterijume elitne klijentele.
Zahavljujuci ideji istaknutih crnogorskih slikara grad-hotel svoje prve goste primio je pre 40 godina. Drzavnici, visoki politicari, inudstrijalci, filmske zvezde, uglavnom su njegova klijentela.
Udaljen je 1 sat voznje od podgorickog i pola sata od tivatskog medjunarodnog aerodorma. Na svega 10 minuta od Svetog Stefana nalazi se marina u Budvi, dok je marina u Baru udaljena 1 sat.

IGALO

Igalo je jedno od popularnijih mjesta Crnogorskog primorja. Idealno je za posjetu s prijateljima, za porodice sa djecom, parove, starije osobe kao i za mlade jer nudi prijatan odmor i uživanje posjetiocima svih generacija.
Kao dio Herceg Novog, Igalo se nalazi u ravnici sa zapadne strane u odnosu na centar Herceg Novog.
Igalo, Herceg Novi je poznata turistička destinacija koju cijene svi oni koji pored kupanja i ljenškarenja na plaži, uživaju u restoranima i noćnim klubovima, a vole i odmor rekreacionog tipa i posjete lokalnim atrakcijama i mjestima od kulturnog značaja.
Izvijugano šetalište ukrašeno divnim mediteranskim rastinjem uz raznolike plaže, odakle se pruža i predivan pogled na Bokokotorski Zaljev iz Igala, odvešće vas do samog podnožja Herceg Novog, a odatle stepeništem i do starog djela grada i njegovih drevnih tvrđava.
Igalo ima više vrsta lijepo uređenih plaža: popločane, šljunkovite, kamene, kao i pješčanu plažu sa čuvenim ljekovitim blatom.

KANLI KULA

Turska tvrđava poznata pod imenom "Kanli-kula", u prevodu sa turskog "krvava kula" nalazi se na krajnjoj sjevernoj tački starog hercegnovskog grada i predstavlja dio njegovog složenog fortifikacionog sistema. Većim dijelom je podignuta na čvrstoj krečnjačkoj stijeni, na visini od oko 85 m nad morem i svojom veličinom i položajem dominira gradom. U unutrašnjosti tvrđave malo je objekata sačuvano. Posebno je zanimljiva posve dobro očuvana cisterna koja se nalazi u zapadnom dijelu kompleksa. Očito je da je cisterna u nekom vremenu izgubila svoju prvobitnu namjenu i pretvorena je u zatvorsku ćeliju. Na svim zidovima cisterne nalaze se brojni crteži razlicitih tipova galija, predstave riba, grbovi, krstovi, imena i datumi. Svi crteži su urezani u malter i njih su, izvjesno je, izveli zatvorenici koji su svoje kazne izdržavali u ovoj "ćeliji". Crteži galija su bliski tipu galija koje je Turska koristila tokom 16. i 17. vijeka, pa se može zaključiti da je cisterna u zatvor pretvorena veoma rano i da su je Turci za ove svrhe koristili veoma dugo, sve do kraja svoje vladavine Herceg Novim, o čemu svjedoči urezana 1687. godina.
Danas je Kanli kula adaptirana u modernu ljetnju pozornicu.

TVRDJAVA FORTE MARE

Tvrđava predstavlja začetak srednjovjekovnog grada koji je osnovao bosanski kralj Tvrtko I 1382. godine, a oko koga se u vrijeme Stefana Vukčića Kosače formirao značajniji grad i utvrđenje. Na tvrđavi se sačuvao jedan dio odbrambenog zida na jugoistočnom uglu iz najstarijeg bosanskog perioda. Radikalna rekonstrukcija izvršena je u vrijeme turske dominacije, kada tvrđava zadobija današnje gabarite, oblike i visine, sve do odbrambene krune sa otvorima za topove. Sredinom 16. vijeka tvrđava se pominje kao "Jaka Kula", ili kao "Kula Abaspaše". Početkom 18. vijeka rekonstruisali su je Mlečani i od tada datira današnji naziv. Sadašnji izgled tvrđave uglavnom su dali Austrijanci, koji su 1833. godine izveli niz dogradnji. Tvrđava tada postaje jedan od najznačajnijih fortifikacijskih punktova u gradu.

HERCEG NOVI

Grad u kom su se umjetnici napajali svjetlošću i ljepotom. Nigdje nema toliko cvijeća, sunca, plavetnila i maestrala koji doziva…

Među kamenim zidinama, trenutak predaha ili nadahnuća, tražili su mnogi pisci, pa i nobelovac Ivo Andrić. A sam Petar II Petrović Njegoš, najveći crnogorski mislilac, filozof, pjesnik, duhovni i svetovni vladar, sa nepunih devet godina na hercegnovskom podneblju se napajao prvom lučom saznanja. Grad između planine Orjen i ulaza u Bokokotorski zaliv, osnovan je u 14. vijeku. Herceg Novim su vladali Mleci, Turci, kratko Španci, Austrijanci... O prvim danima, kada je 1382. godine temelje gradu udario Tvrtko I Kotromanić, još svjedoče ostaci zidina, palata, ckvi, tvrđava. Nazvao ga je Sveti Stefan, ali je on kao jedan od najmlađih gradova na Jadranu nazivan i Novi, Castrum Novum, Castel Nuovo... Dodatak “herceg” dobio je za vrijeme vladavine herceg Stjepana Vukčića Kosače, kada je doživio najveći procvat. Danas je čuven kao centar filmskih, muzičkih i likovnih stvaralaca, prepoznatljiv po Prazniku mimoze, kad kolone mažoretkinja slave ovaj cvijet, počev od njegovih prvih najava početkom februara. Legenda kaže da je mimozu darovala vila Alkima. Nju su mladići spasili od bure, a za uzvrat nisu htjeli ništa, čak ni čuveno blago kraljice Teute. U gradiću Igalo, kraj Herceg Novog, mnogi traži izlječenje u ljekovitom mulju i mineralnim izvorima.

PECINA PLAVA SPILJA

Na 5.4 Nm (nauticke milje) od Herceg-Novog, odnosno na oko 2 Nm (nauticke milje) od Izletista Zanic nalazi se pecina Plava Spilja. Smjestena je izmedu uvale Zlatna luka i rta Mokra gora. Ona predstavlja pravu atrakciju za turiste, te turisticki brodici za vrijeme ljetne sezone redovno saobracaju od Zanjica tokom cijelog dana. U Plavu spilju se moze uci sa dvije strane - kroz dva ulaza. Jedan ulaz je veoma sirok ali i nizak, dok je drugi bas suprotan uzan a veoma visok. Turisticki brodovi koriste siri ulaz bas zbog njegove povoljnosti, ali i on zna da bude nedostupan u danima kada more postane "nemirno".Povrsina pecine je veoma velika te istovremeno u nju mogu da pristanu vise brodica bez ikakvih problema. U prostanoj pecini dubina morske vode iznosi od 3 do 5 metara. Visina tavanice je oko 9m. Njena specificnost je u tome sto cistoca vode i mrak iz pecine je cine toliko modro plavom da je prosto zadivljujuca. Bas zbog boje mora, koja nastaje refleksijom suncanih zraka koji prodiru kroz ulaze, ova predivna pecina dobila je ime Plava spilja.

OSTRVO MAMULA

Ostrvo Mamula se nalazi na samom ulazu u Bokokotorski zaliv na 3.4Nm (nauticke milje) udaljenosti od Herceg Novog. Ime je dobilo po austrijskom generalu Mamuli koji ga je utvrdio sredinom XIX vijeka. Na ostrvu preovalada nisko rastinje i nerijetko se moze vidjeti smokva, vinova loza, bor kao i neke vrste kaktusa. Oko 80% povrsine ostrva cini utvrdjenje. Ono je sluzilo kao zatvor u I i II Svjetskom ratu. U znak sjecanja na ove dane na samom ulazu u utvrdjenje podignuta je spomen ploca.Pristajanje plovnih objekata jedino je moguce sa sjeverne strane ostrva gdje se nalazi i mala plaza koja je veoma atraktivna za posjetioce. Ostale strane ovog okruglog ostrva veoma su strme i nepristupacne.

GOSPA OD SKRPJELA

Ispred grada Perasta u Bokokotorskom zalivu nalaze se dva ostrvca - Sveti Djordje i Gospa od Skrpijela. Crkva Gospa od Skrpjela podignuta je davne 1630. godine na istoimenom vjestackom ostrvu. Za ovo ostrvo vezane su mnoge legende. Najpoznatija legenda kaze da su peraski ribari, koji su ovuda plovili, jednoga dana nakon brodoloma pronasli na morskoj stijeni ikonu Bogorodice sa Hristom. Posto su je pronasli zavjetovali su se dKako to nije bilo moguce jer ostrva nije bilo, odlucili su se za podizanje ostrva. Veliki pomorci koji su dolazili u Boku donosili bi u svojim jedrenjacima kamenje koje bi na tom dijelu zaliva bacali u more. Kada je strvoreno ostrvo ubrzo zatim je i sagradjena crkva. Kako se ostrvo stvaralo tako se moralo i odrzavati, pomorci su i dalje donosili kamenje i bacali u vodu oko ostrva. Cak i danas taj obicaj se sacuvao. Danas ga zovemo Peraskom fasinadom. Ona se odrzava u u smiraj dana 22.jula. U ovoj manifestaciji sastavljaju se barke iz Perasta. Barke se ukrasavanju i na njih se stavlja po koji kamen. Poslije obilaska obale grada Perasta svi krecu ka ostrvu. Tamo nastupa slavlje i svi bacaju kamenje u more oko ostrva.a ce na ovom mjestu podignuti crkvu.

STARI GRAD - Kotor

To je najpoznatiji dio Kotora, gdje se cuva kotorska istorija, kultura i tradicija. Stari grad Kotor odlikuje veliki broj spomenika srednjevjekovne arhitekture: crkava, katedrala, palata i muzeja. Njegovu ljepotu udopunjuje i bezbroj uzanih ulica, trgova, pjaceta. Strari grad Kotor izdvaja se i po velikom broju stilski radjenih kapija, palata imucnih porodica, te veliki broj stepenista ili skalina. Staro jezgro Kotora danas spada medju najbolje ocuvane srednjevjekovne urbane cjeline na Sredozemlju. Najimpoznatniji su ipak, gradski bedemi koji okruzuju grad. Dugi su oko 5 km, visoki do 20 i siroki do 10 metara. Posto su potpuno ocuvani jedinstveni su primjerak fortifikacione arhitekture u Evropi. Pocetak njihove izgradnje poceo je u IX vijeku, da bi se dogradjivali i uredjivali narednih 10.vjekova. Bedemi imaju troja vrata, kojima se kroz vjekove ulazilo i izlazilo. dane odmora. Najvaznije od svega je napomenuti da se, Stari grad Kotor nalazi na listi UNESCO svjetske kulturne bastine, od 1979. Od istoimene institucije nedavno je proglasen i svjetskom kulturnom bastinom u opasnosti, tako da ce mu se u narednom periodu od mnogobrojnih evropskih i svjetskih institucija kulture posvjecivati jos veca paznja.

DOBROTA

Dobrota je jedno od mjesta na našoj obali na kojem je još uvjek moguće vidjeti sav sjaj nekadašnje Boke i plemenitoga Kotora, iz vremena kada su jedrenjaci poput onoga iz priče o slavnom kapetanu Ivu Vizinu plovili svjetskim morima, pronoseći slavu ovih krajeva i donoseći mnoga bogatstva ovdašnjim pomorskim kućama. Dobrota je smještena u neposrednoj blizini drevnoga Kotora sa pogledom prema Vrmcu. Šetalište u Dobroti vodi nekoliko kilometara uz obalu pored bezbroj malih kamenih ponti i starih palata, jedinstvenih i sjajnih kao nigdje drugo. Veliki broj crkava kao i u Perastu, Prčnju i drugim mjestima u kotorskom zalivu, i danas svjedoče o čvrstoj vjeri starih Dobroćana.

PERAST

U podnozju brda sv. Ilije (873), nasuprot morskom tjesnacu Verige, a na mjestu gdje se razdvajaju Kotorski i Risanski zaliv, stisnuo se gradic Perast. Koliko je poznato, to je najstarije prebivaliste covjeka na obalama Bokokotorskog zaliva. Pronadeni ostaci neolitske kulture (3500 god. prije Krista), kao i brojni arheoloski nalazi, svjedoce o kontinuiranom naselju od ilirskog, rimskog, ranokrscanskog vremena do danas. Perast, kao rijetku i cudesnu pojavu, posmatramo kroz jedinstvenu cjelinu grada, ostrva i mora. Ovi elementi sjedinjeni su kako u fizickoj, tako i u duhovnoj dimenziji grada. Zivot Perasta se odvija kroz sva tri elementa istovremeno. Posebna snaga i neponovljivost te cjeline lezi u izrazenom sukobu izmedu grada i mora. Njihov odnos posebno naglasavaju dva ostrva, i sama u medusobnom kontrastu. U tom dijalogu izmedu grada i mora prepoznaje se dualitet i simbolika osnovnih principa - kamena i vode. Ono sto Perast cini gradom, bez obzira na njegovu velicinu, nije samo veliki broj gradevina javnog karaktera (crkve, kapele, palate, nadbiskupija, nekadasnji opstina, sud, vatrogasnica i crkvice), vec i jedan profinjen nivo urbanog sklopa. Razmjera, propozicija, ritam i velicina objekata osmisljavaju jednu urbanu cjelinu narocito u priobalnom dijelu.

KOTOR

Sunce ovdje zalazi ranije, a čaroliju u Bokokotrskom zalivu budi noć. Zapalite karnevalsku baklju i snađite se u kamenom lavirintu iznenađenja.
Kotor se nikome ne udvara, ali je primamljiv za sve koji žele da pobjegnu od klasičnih turističkih gužvi. Iako bez pješčanih plaža, gradu pod Lovćenom draž daju brojna mua, ponte i blizina mjesta za opuštanje u tišini: Dobrota, Prčanj, Stoliv, Perast, Risan. Među srednjovjekovnim zidinama kriju se priče o pomorcima, trgovima, katedralama, crkvama, koje, u starom kamenom ruhu, prate konobice, restorani nacionalne kuhinje, ekskluzivni moteli, suvenirnice… Začarani grad maske, karnevala, mašte i fešti. Slavi se život, vino, mirisi sa obale, odaje počast cvijetu kamelije, mimoze. Igra se, pjeva, glumi pod otvorenim nebom. Na smrt se osuđuje sve što je bilo loše u protekloj godini pa ispašta lik lutke koji se spaljuje na lomači. Ovdje ljepotu slave i najveća svjetska imena mode, jer je Internacionalna smotra mode na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna postala dio tradicije. U Bokeljskoj noći uživajte u povorci dekorisanih barki, vatrometu i pratite ludu zabavu do zore uz primorski melos. Svi Kotorani uvući će vas u svijet maštovitih maškarada i drevnih običaja. Neka vas ne začudi njihova otvorenost i druželjubivost

GORNJA LASTVA

Nalazi se u zaleđu Tivta, na nadmorskoj visini od oko 300 m, na obroncima brda Vrmac. Ovo selo pominje se još u XIV v. i jedno je od rijetko očuvanih ruralnih cjelina te kao takvo privlači mnoge izletnike i turiste.

PREVLAKA

To je malo ostrvo ovalnog oblika, oko 300 m dugo. Ono što ovo ostrvo u istorijskom smislu čini atraktivnim jeste kompleks - ostaci Manastira Sv. Arhanđela Mihaila na čijoj se obnovi još uvijek radi.

STRADIOTI (SV. MARKO)

Ostrvo Sveti Marko (Stradioti) nalazi se zapadno od Ostrva cvijeća. Naziv Stradioti dolazi otuda što je u doba Mlečana na njemu bio logor mletačkih vojnika grčkog porjekla (stradiotes - vojnik). Nekada je bilo atraktivno po turističkom naselju "Sveti Marko", a predstavljalo je jedno od najboljih u lancu klubova "Mediteranee" iz Pariza.

TIVAT

Grad usamljenih uvala, sunca, mora i magnolija... Vazdušna luka, kapija od oblaka u svijet.
Odmor ovdje dobija pravo značenje riječi u hladu borova i maslina, lovora, ruzmarina, lavande… Prijatni mirisi vas prate i na tri tivatska ostrva Prevlaka (Ostrvo cvijeća), Stradioti, na kom se nalazi turističko naselje Sveti Marko, i Gospa od milosti. Uživajte u zelenilu gradskog parka u Tivtu, jednom od najvećih u Boki, gdje su pomorci donosili biljke iz raznih krajeva svijeta. Pretpostavlja se da je grad dobio ime po ilirskoj kraljici Teuti koja je u trećem vijeku prije nove ere imala ljetnjikovac i veliki vrt. Mjesto za odmor ovdje je u srednjem vijeku tražila i vlastela susjednog grada Kotora, pa su gradili i ljetnjikovce i porodične kuće. Kako su svoj trag ostavile različite kulture i narodi, u Tivtu ima dosta arheološki interesantnih mjesta. Na svakom od ostrva i naseljima tivatske opštine postoje vrijedni sakralni objekti, a najpoznatiji je manastirski kompleks na Prevlaci. Najmanjoj crnogorskoj opštini, budući da je na površini od 46 kvadratnih kulometara pripadaju i blage pristojne padine poluostrva Vrmac, Tivatsko polje, Prijevoj i uvala Krtole.

PLAVI HORIZONTI

Sitni pijesak Plavog Horizonta idealan je za djecu i mlade. Plaža Plavi Horizont je raj za sve koji se sretnu sa njenim talasima. Pored pjesčane plaže postoje platoi na stijenama za goste koji vole diskretniju atmosferu. Mikroklima ove oblasti je izuzetno povoljna, plaža je prirodno zaklonjena od zimskih vjetrova, tako da ima 180 dana u godini bez vjetra. Prosječna godišnja temperatura mora iznosi 15 °C. Avgust kao najtopliji mjesec sa 24.6 °C i januar kao najhlad-niji sa 7.3 °C. Karakteristično je da ova uvala ima najvise sunčanih dana (200) na Jadranskoj obali. Duž čitave plaže nalaze se šetalište i trim staza, što omoguċava gostima prijatne šetnje i aktivan odmor. Šetalište je dugo 1800 metara. Postavljene su i klupe za odmor, kao i svetiljke sa diskretnim osvijetljenjem u večernjim satima. Za vrijeme toplih ljetnjih večeri mogu se vidjeti i noċni kupači, ali i oni koji uživaju u prekrasnom pejzažu i karakterističnom mirisu mora. Romantično je posmatrati zvjezdano nebo iznad uvale Trašte. Održavanje kondicije u vidu bavljenja sportom i rekreacijom, gostima omoguċava trim-staza prema Bigovu, dužine 4700 metara.

PLAZA LUCICE

Plaža Lučice predstavlja predivan kupališni lokalitet koji je i pored velike posećenosti ostao prirodno netaknut. Plaža Lučice udaljena je 500 metara od Petrovca ka jugu. Ima oblik malog zaliva, duga je 220 m, peščana je na obali i morskom dnu, s plitkim dnom koje se pruža u more i šumom borova i čempresa u zaledju.

KRALJICINA PLAZA

Kraljičina plaža se nalazi uz miločersku i u neposrednoj blizini Svetog Stefana, na udaljenosti od oko 500 metara , i slovi za jednu od najlepših plaža na Mediteranu. To je mala plaža, duga oko 200 metara, s čempresima i maslinama u zaledju, udobno smeštena ispred letnje rezidencije kralja Nikole, koja je dobila ime po tome što je bila omiljeno letovalište kraljice Marije Karadjordjević.

SLOVENSKA PLAZA

Slovenska plaža se prostire od budvanske gradske luke do hotela Park. Ukupne je dužine oko 1600 m. Kupalištem je proglašena jos davne 1920 godine, a ime su joj dali Česi koji su letovali u Budvi 1935 godine. Plaža je šljunkovita, na obali i u moru iako ima i mestimično peščanih delova koje je morska struja donela iz južnijih delova Mediterana.
U zaledjini se nalazi istoimeni hotelski kompleks, apartmanskog tipa, s depandansima, restoranima, kafićima, trgovinama, buticima, bazenima, teniskim igralištima, sportskim terenima, uredjenim parkovima koje krasi raznovrsno mediteransko rastinje

PLAZA MOGREN

Plaža Mogren je locirana u uvali Mogren i sastoji se od dve plaže duge oko 350 metara koje su spojene malim prolazom probijenim u steni. Nalazi se u blizini Starog grada Budva koji je udaljen oko 150 metara, ispod brda Spas koje je zaštićeno kao rezervat prirode a obraslo je gustom borovom i hrastovom šumom. Do plaže vodi samo betonska staza napravljena po obodu stena koje ovu plažu čuvaju od severnih vetrova. To je prirodna peščana plaža sa plažnim barom, ronilackim klubom i drugim uslužnim objektima. Dužina plaže je 140 m.
Plaža Mogren je od juna 2004. godine nosilac prestižnog priznanja “Plave zastavice” koja je simbol sigurnosti i čistoće kupališta a što joj uz pesak u vodi i na kopnu, te osunčanosti daje epitet jednom od najatraktivnijih plaža na crnogorskom primorju.

PAZA JAZ

Plaza Jaz jedna je od najljepsih plaza Crnogorske obale.Plaza pripada Opstini Budve, udaljena je 4,5km od centra Budve (Stari grad). Sastavljena je od dva dijela, veceg - cija je duzina 500 m i manjeg dijela, duzine 300 m.Manji dio koriste nudisti, prirodno je odvojena, tako da je privatnost zagarantovna.Drugi dio plaze je u vlasnistvu vile Poseidon. Plaza Jaz nudi mnoge aktivnosti kao sto su:skijanje na vodi, rent-a-boat, rent-a-jet skis.

BUDVA

Prepustite se obali i dozvolite da vas vodi dah mediteranskog ljeta – kratak i vreo. Prošetajte bosi među zidinama srenjovjekovnog grada. Osjetite duh antike i renesansnog šarma građevina Starog grada. I Iliri, Heleni, Rimljani su gacali budvanskim tlom i ostavili tragove. Otkrijte kakve. Izaberite neku od 35 pjeskovitih plaža budvanske rivijere. Nude esktremne sportove, dnevnu zabavu u barovima, žurke, karaoke, ponudu dobre morske hrane u restoranima. U vrevi turističke metropole moguće je pronaći i osamljene plaže. Iako obala ima 84 visoko rangiranih hotela, na stotine privatnih vila i pansiona, privatnih smještaja, požurite sa rezervacijom. U Budvu svi hrle. Na njenim plažama se čuju svi jezici svijeta, a mediji spekulišu koja holivudska diva kupuje kuću na budvanskoj obali ovog mjeseca. Noću, Stari grad postaje otvoreni teatar tokom tri mjeseca ljeta, lokali nude zabavu do zore – za svačiji ukus. Do sada, ona je uspjela da osvoji pažnju mega zvijezda Rolling Stounsea, Madone, i priušti turistima i mještanima nezaboravne koncerte na plaži Jaz.

STARI GRAD - Ulcinj

Najstraija tvrđava, bogata jedinstvenom ljepotom, čije se kamenite stjene nalaze u stalnoj borbi sa morskim talasima!
Svaki kamen starog grada čuva svoju tajnu istorije. Sastoji se iz više dijelova: iz gornjeg grada, citadele, tvrđave vojnog karaktera.Tvrđava posebne, čudesne lepote...očarava svojom misterioznom pojavom. Njena lepota izvire iz mora i donosi sa sobom posebnu čar, mir i inspiraciju...sa sobom posebnu čar, mir i inspiraciju...Tu se nalaze neki ostaci iz starih vremena kao: muzejski kompleks, crkva - džamija, palata venecija, kula balšića, ispred kule je trg robova na kome je bio zatočen Servantes koji je inspirisan ljubavlju jedne ulcinjanke Dulcinee, napisao svoje poznato djelo "Don Kihot".

ADA BOJANA

Najatraktivniji turistički nudistički kompleks u crnoj gori!
Ada bojana raj na jadranu,gdje svako može uživati u svojoj privatnosti.

UVALA VALDANOSA

Posjetiti ulcinj a ne otići u valdanos bio bi veliki propust! Dok to sami ne vidite ne možete zamisliti koliko lepote u jednom mjestu!
Uvala valdanosa se nalazi se 5 km sjevero - zapadno od ulcinja. Bila je glavna luka za sklonište gursara. Nalazi se između dva brda Mavrijana i Mendre.

ULCINJ

Najljepše boje sutona ... Na postelji od pijeska, na ušću rijeke Bojane u Jadransko more, otkrijte istinu o sebi u dodiru sa prirodom.
U zemaljskom raju, na dugim pješčanim plažama, u sitnom zrnastom pijesku ostavite svoj trag. Azurno plavetnilo, trska, drvene kućice i tek poneki restoran-splav u robinzonskom stilu... Prepustite se suncu i tišini koju zapljuskuje šum talasa. Na obali rijeke Bojane, gdje je čuvena nudistička plaža, prošetajte u kostimu „Adama i Eve“. Šasko jezero je još jedna priča u prirodnom mozaiku Ulcinja. Bogato ribom, prvo trzanje udice možda vas uvuče u krug strastvenih ribolovaca. Pored prirode, osvojiće vas priče Starog grada Ulcinja, čije su temelje postavili Grci, bedeme dogradili Rimljani, Mleci,Turci... Trg robova pamti vrijeme kad su gusari prodavali svoje zatočenike. Neka vas vodi duh Orijenta, dok glas odže odliježe strmim, krivudavim ulicama, presvučenim kaldrmom, među kućama u mahalskom stilu, suvenirnicama, berbernicama... I na kraju, ne zaboravite da stanete i bacite metalni novčić u turbe, spomen na ljubavni trougao i borbu dva mladića do smrti. Pazite šta želite, kažu da se ostvaruje!

ULCINJ

" Ulcinj ima nesto klasicno i nesto inspirativno. More, zatoni i grebeni zadrzali su jedan odsjev izgubljenog raja, a plicaci azurne vode i kao postelja mek pijesak spremaju nesto drugo..."

Isidora Sekuic

BAR - KAKO STICI

Automobil:
Ukupna dužina puteva u Crnoj Gori iznosi 5.174 km. Dva najvažnija putna pravca u Crnoj Gori su Jadranska magistrala od Igala do Ulcinja (duz obale) i magistralni pravac: Petrovac na moru - Podgorica - Kolašin - Bijelo Polje - granica Srbije (povezuje sjever i jug Republike).

Javni prevoz:
Željeznicki saobracaj Saobraćaj se odvija na kolosjeku normalne širine. Glavni željeznički pravci su Bar-Podgorica-Beogard-Subotica sa krakom Podgorica-Nikšić.

Avion:
Putnicima koji u Crnu Goru stižu avionom, na raspolaganju su dva međunarodna aerodroma, u Podgorici i Tivtu. Aerodrom Golubovci - Podgorica udaljen 41km od Bara. Aerodrom Tivat je udaljen 58 km od Bara.

Brod:
Feriboti redovno saobraćaju na linijama: Bar-Bari-Bar, Bar- Ankona-Bar.

STARA MASLINA

Stara maslina na Mirovici predstavlja spomenik prirode koji je zakonom zaštićen 1963. godine. Stara je preko 2.000 godina i smatra se najstarijim stablom u Evropi. Obim stabla je 10m. Legenda govori da su se oko masline održavali skupovi zavađenih porodica i na tom mjestu dolazilo je do pomirenja.

STARI BAR

Stari Bar najveća urbana aglomeracija u ruševinama u Crnoj Gori. Nosilac je burne istorije i

srednjevjekovnih civilizacija. Udaljen je oko 4 km. od današnjeg Bara. Smješten je na velikoj stijeni, sa tri strane zaštićen liticama, dok je duž zapadne strane obezbijeđen bedemima.U gradu se nalaze ostatci 240 zgrada u ruševinama, sa uskim krivudavim ulicama i nepravilnim trgovima. Objekti su zidani od tesanog kamena, na jedan ili više spratova. Nekoliko objekata kao što su: amam, barutana, Sat-kula nastali su u tursko doba, kao i akvadukt kojim je Stari Bar snabdijevan pitkom vodom. U gradu se nalazi i nekoliko ostataka sakralnih objekata iz srednjeg vijeka: crkva Sv. Teodore (kasnije crkva Sv. Đorđa), crkva Sv. Nikole (kasnije crkva Sv. Marka), crkva Sv. Venerande i crkva Sv. Katarine.

BAR

Široka kapija Crne Gore. Najveća luka na balkanskoj obali Jadrana, mediteransko gnijezdo raznovrsnosti. Zavodi pitomošću, pticama, maslinama i vinom.
Ovdje se priroda na svakom koraku presvlači. Smješten pod planinom Rumijom, između Jadranskog mora i Skadarskog jezera, Bar će vas iznenaditi bogatstvom različitosti kultura, vjera, nacija, običaja, pitomošću sela